Prožimanje Splita i Poljica možda ponajbolje ilustrira podatak da je među sto najstarijih obitelji i danas prisutnih u Splitu, njih čak 37 s područja Poljica (a možda i poneka više pridodamo li 8 ‘graničnih’ s područja Žrnovnice), što je sasvim dovoljno za zaključak da su Splićani i Poljičani ‘una gens sumus’ iliti jedan rod. Rezultat je to najnovijeg istraživanja uglednog splitskog antroponimičara Marija Nepe Kuzmanića čiji skraćeni popis donosimo u nastavku (u zagradama je godina dolaska u Split i mjesto porijekla – napominjemo – onako kako je to zapisano u matičnim knjigama):

Kovačić (1483, Žrnovnica), Ružić (1528, Podstrana), Šilović (1546, Poljica), Tomić (1574, Jesenice), Velat (1588, Poljica), Duplančić, Šegvić (1596, Sitno), Novak (1598, Podstrana), Krstulović (1601, Poljica), Katunarić (1607, Poljica), Aljinović (1609, Žrnovnica), Matošić (1609, Žrnovnica), Reić (1609, Poljica), Poduje (1610, Poljica), Šparac (1610, Poljica), Kukoč-Ivanišević (1612, Poljica), Lisičić (1612, Srinjine), Dorić (1614, Poljica), Sirotković (1614, Poljica), Škaričić (1614, Kostanje), Radica (1615, Poljica), Ivančić (1616, Poljica), Koceić (1619, Poljica), Brajević (1620, Poljica), Šore (1622, Kostanje), Aržić (1628, Podstrana), Cotić (1629, Dubrava), Borovčić-Kurir (1640, Gata), Prlain, Perlain (1648, Žrnovnica), Lisica (1650, Poljica), Terzić (1650. Žrnovnica), Fradelić (1651. Žrnovnica), Karaman (1652, Jesenice), Dimić (1655. Žrnovnica), Kuzmić (1655, Sitno), Popović (1659, Poljica), Ligutić (1663, Poljica), Trumbić (1664, Poljica), Tvrdić (1665, Poljica), Zelić (1665, Poljica), Mlinar (1667, Poljica), Kaliterna (1674. Žrnovnica), Mužinić (1678, Poljica), Mijan (1684, Poljica), Ozretić (1684, Poljica), Vrdoljak (1688, Poljica). 

Objavljeno 19. siječnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

Facebook Komentari