Uvodna napomena: U skladu s najavom serije tekstova koji tematiziraju pitanja od životne važnosti za Poljičane i druge žitelje Poljica, u nastavku donosimo tekst o prometnoj infrastrukturi Poljica iz pera gospodina Ive Vulića iz Zakučca.
Autor teksta je diplomirani građevinski inženjer prometnog (infrastrukturnog) smjera. S obzirom da je svoj radni vijek proveo u planiranju i izgradnji prometnica i trajektnih luka u tvrtkama Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o., njegova razmišljanja i stavovi svakako su relevantni za navedenu temu, no ipak smo dužni napomenuti da tekst ne izražava službeno stajalište udruge Savez za Poljica.
PROMETNA INFRASTRUKTURA NA PODRUČJU POLJICA
Piše: dipl. ing. građ. Ivo Vulić
Prometna infrastruktura na području Poljica svoj procvat je doživjela za vladavine Austro-Ugarske monarhije, dakle prije više od stotinu godina, pa je tako već odavno postala ograničavajući faktor daljnjeg razvoja Poljica. U međuvremenu se malo i ništa revitaliziralo, a još manje izgradilo, pa tako ispada da su stranci više držali do Poljica nego sve domaće vlasti zajedno.
Na području stare Poljičke knežije, uz autocestu A1 nalaze se i dvije ceste državnog značaja, D8 i D70, koje su to, nažalost, samo po nazivu ali ne i po zauzimanju nadležnog ministarstva i drugih državnih institucija. Ista sudbina prati županijske i lokalne ceste koje su u nadležnosti Splitsko-dalmatinske županije te Poljicima nadležnih gradova i općina.
Autocesta A1 sa svojih 20-tak kilometara trase kroz Poljica, protutnjala je poljičkim teritorijem. Tek na zahtjev Društva Poljičana „Sveti Jure“ Priko pod vodstvom Martina Žilića (a ne i političkih struktura Grada Omiša!), izgrađen je čvor „Blato n/C“ prvotno ispušten kod javnog nadmetanja (za što postoje i pisani dokazi!) sa naznačenom, ali ne i dovršenom pristupnom cestom proizvodno-uslužnoj zoni „Kostanjska ljut“. Time je počinjen presedan jer duž cijele trase A1 samo su grad Omiš i državna cesta D8 ostali bez poveznice u prirodnom koridoru. Razlog tome je potpuna isključenost i nezainteresiranost tadašnjih političkih struktura grada Omiša koje nisu znale ili nisu htjele iskoristiti prisutnost ovih kapitalnih ulaganja.
S druge strane, buduća brza cesta Stobreč – Omiš u planovima izgradnje je već punih 50 godina (!) usprkos tome što državna cesta D8 i zaobilaznica Omiša ostvaruju respektabilan prosječni ljetni dnevni promet (PDLP) od oko 18.000 jedinica. Njena izgradnja je otpočela 2007. izgradnjom čvora Omiš-istok (Ravnice) sa dva tunela, ali je neslavno skončala jer i ono malo što je izgrađeno vodi iz ‘ničega u ništa’. Međutim, još više zabrinjavaju planom i projektom predviđena rješenja jer u konačnici ne nude trajnu vezu odnosno spoj Omiša sa zaobilaznicom, što je čini investicijom bez opravdanosti i pokrića. Ista sudbina s podjednako nebuloznim rješenjima (izostanak čvora i spojne ceste u Strožancu, lociranje trajektne luke u Krilu itd.) prati nastavak trase brze ceste prema Stobreču, zatim Splitu (trajektnoj luci) i Solinu (zračnoj luci). Također je potrebno založiti se da postojeća Jadranska magistrala po izmještanju zaobilaznice doživi potpuni redizajn od Stobreča do Omiša sa dogradnjom nogostupa, autobusnih ugibališta, parkirališta i drugih nužnih sadržaja primjerenih ovakvoj prometnici.
Državna cesta D70, Omiš (Priko) D8 – Gata – A1, čvor Blato, u svome ishodištu na Priku do čvora Zakučac ima dvostruku ulogu: spoj Grada Omiša sa zaobilaznicom (izmještenom D8), te pristup Grada Omiša autocesti A1 u čvoru „Blato n/C“. Međutim, nadležne Hrvatske ceste d.o.o. ne iskazuju ni minimum zanimanja za izgradnju ove dionice iako već postoji projektna dokumentacija za dionicu zaobilaznice Gata i tunel „Jurin kuk“ na lokaciji zvečanjske staze. Izgradnjom ovih objekata bilo bi moguće njeno privremeno puštanje u promet za sve vrste vozila (što sad nije moguće zbog nedostatne širine kolnika, mjestimično tek četiri i pol do pet metara, što onemogućuje nesmetano mimoilaženje većih vozila, primjerice, autobusa i kamiona). Bezrazložno odgađanje izgradnje ove prometnice već godinama nanosi nesagledivu štetu razvoju Poljica i grada Omiša jer u svom ishodišnom dijelu D70 već sada bilježi prosječni ljetni dnevni promet (PDLP) od oko 7.000 vozila, što je svrstava u sami vrh prometnog opterećenja na cestama cijele Hrvatske.
Županijska cesta ŽC Strožanac – Naklice rekonstruirana je, točnije modernizirana, prije više od pola stoljeća, pa i ona zahtijeva temeljitu rekonstrukciju cijelom dužinom svoga prostiranja, pogotovo od Srinjina do križanja sa D70 u Naklicama. Zbog povećanog prometa, napose kroz urbane dijelove usputnih naselja, potrebno je iznaći novu trasu sa sjeverne osunčane strane jer se eventualnom rekonstrukcijom postojeće trase ne bi ostvarili pozitivni prometni i drugi efekti.
Isti je slučaj i sa županijskom cestom ŽC Bisko – Blato n/C koja je modernizirana sada već davne 1980. dodavanjem asfaltnog zastora po postojećoj trasi, pa kao takva ne može udovoljiti sadašnjim i budućim razvojnim potrebama. Projektna dokumentacija postoji i u ovom slučaju, ali je potrebno inzistirati na njenoj realizaciji.
Bila bi to, u najkraćim crtama, slika stanja na glavnim cestovnim pravcima na području Poljica iz čega je razvidno da se u cestovnu infrastrukturu nije ulagalo praktično od uspostave Republike Hrvatske, a ono malo što je izgrađeno, nije privedeno prometnoj svrsi. To se poglavito odnosi na zaobilaznicu Omiša u koju je uloženo i u njoj zamrznuto preko 300 milijuna kuna, što je suludo. Od početka izgradnje prošlo je već više od 10 (deset) godina, a da se ništa nije napravilo na izmjeni planske dokumentacije koja obiluje pogreškama čije otklanjanje ne trpi odgodu.
Kako na području Poljica nema subjekta koji bi mogao primorati nadležne da se zauzmu za primjereno rješavanje problema prometne infrastrukture na području Poljica i grada Omiša, nužno je da se svi Poljičani i drugi žitelji Poljica te Poljicima nadležne jedinice lokalne samouprave, u prvome redu gradovi Omiš i Split te općine Dugi Rat i Podstrana, zajednički zauzmu i izbore za realizaciju ovih važnih prometnica bez kojih je razvoj Poljica i Poljicima nadležnih JLS naprosto nemoguć usprkos činjenici što prostor nekoć slavne Poljičke knežije predstavlja najpotentniju regiju u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji.