Vjerujemo je da je mnogima poznato da je urednik naše internetske i fb-stranice Ante Mekinić prije gotovo pune tri godine, u suradnji sa Srećkom Lorgerom i Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, pokrenuo izradu „Poljičkog rječnika“ koji se napokon nalazi u svojoj završnoj fazi. Rječnik će imati oko 20 tisuća natuknica obrađenih na vrlo poseban i zanimljiv način, pa upućeni vjeruju da će Poljica uskoro dobiti još jedan ‘spomenik od slova’.

Kako bi ovo kapitalno djelo o Poljicima što prije ugledalo svijetlo dana potrebno je svladati još mnoge prepreke, a jedna od njih su gotovo ili posve izumrle riječi i pojmovi za koje se pouzdano zna da su postojale, ali ne i što točno znače. I zato je voditelj ovog projekta i urednik rječnika Ante Mekinić odlučio za pomoć u odgonetanju zamoliti sve vas koji pratite naše objave, a preko vas i vaše prijatelje i znance, napose Poljičanke i Poljičane starije životne dobi jer posljednji je trenutak da se od zaborava otme i spasi što se još uvijek spasiti dade.

Kako je prikupljena rječnička građa u završnoj fazi obrade, u fb-objavama pod naslovom „Poljički rječnik – nepoznate riječi“ u nastavcima ćemo svakodnevno objavljivati nepoznate ili nedovoljno poznate riječi na način da ćemo iza svake natuknice prvo navesti njeno pretpostavljeno značenje, a potom i kontekstualni primjer odnosno saznanja do kojih smo došli, kako bismo zajedničkim snagama odgonetnuli njeno pravo značenje i smisao. Zato je poželjno da zbog interakcije vaši komentari budu javni, ali oni koji žele mogu, naravno, svoje komentare slati u inbox ili izravno na e-adresu urednika ante.mekinic@poljica.hr koji svima unaprijed zahvaljuje na iskazanom razumijevanju i potpori.

Napomena: u „Poljički rječnik“ rado ćemo uvrstiti i druge pomalo zaboravljene riječi i pojmove koje smatrate važnim ili zanimljivim uz obrazloženje što znače i u kojemu se dijelu Poljica koriste, pa svaki takav prijedlog smatramo dobrodošlim.

 

POLJIČKI RJEČNIK – NEPOZNATE RIJEČI:

(nepoznata riječ – pretpostavljeno značenje – kontekstualni primjer ili saznanje)

 

avditur – auditor, istražitelj, sudac (?) – Ali avditur nie sad ništar htio priat, buduć da on je sad procesan. Vi ako morate, spomenite se štogodir od avditura, a već ne boite se – Split, 18. st. (vjerojatno iz nadbiskupske kancelarije)

Vaši prijedlozi:

bergan – ? + glinter – neka zvjezdana pojava (?) – Miseca travna, aprila od dvajest i jedan počimlje drugi i dura do dvajest i jedan maja. Ko se rodi među ovim zvizdarete vlada kućom od marte. I glinteru karoviju padu bergan vrancu Napulju i Jitaliju, ili mu čovik, ili mu žena. Koji se rode pod ovim sinalom daje jim bolesti, vibre otajne i svagdanje i trejakinje. I njiov je umor vibre vruće i maljine i zle karvi. Pomankana pameti i startna i kapla, oli ospice okužene i bolesti otrovne. Oliti uzrok po ognu, oli po gvožđu i zatvor o tila i zlu smart i muku vibre vruće i maline od pare i plasticiju (…) i misli strašni. Otokli od garla, rižipije i bolest od žila izvanski koji jidu meso rane. I varke carijene, oli karvave kao kangari i prut i lišaj i muke i zatvor i sužanjstvo

Vaši prijedlozi: Davor Milićević: bergan = konj, glinter = vodič karavane

capra – vrsta biljke (?) – Za konje kada ne mogu pišat. Uzmi podukrajan žmul vina cila i pȏ, i capra pučenoga, i tri žumanca od jaja. Dobro ubij, oli puno mišaj i zalij paripče

Vaši prijedlozi:

cvȋtnāk – vrsta ljekovite trave (?) – Od iste vari travu cvitnak u vinu bilomu i daji pit našćesarca. Za misec dana ozdravlja

Vaši prijedlozi: Nediljko Čotić: cvitnak = trava koja se još zove mak ili kukurikavac

đùrak – vrsta odjeće (?) – Kapa velika od veluda, dimlije carljene i dokolinjače pavunaste i đurak veliki svita dobra a postava se izgrizla – Srijane. 1782.

Vaši prijedlozi: Zoran Tijardović: đurak = nekakav ukras; Marinko Mali: đurak = kapa; Branka Carević: đurak = prsluk; Nediljko Čotić: đurak = vrsta turske kape

gogolj – vrsta biljke (?) ◊ Mila rani zorom u prozorje / I uzimlje vidro okovano, / Pa se šeta do vodice hladne / I udara kroz gustoga gaja / Rosu truni sa zelena lišća, / Miluje ju šumsko povitarce, / Hiti Mila, rukam razmahuje, / U vrh gaja živica gogolja (Kapić, 73-4)

Vaši prijedlozi: po mišljenju A. Radičić-Bešker, a s obzirom na kontekstualni primjer, ne radi se o imenici ‘gogolj’ nego o glagolu ‘gogoljati’ u značenju ‘bujati’; Jozo Bepo Novaković – ‘gogolj’ = gogoljati, vriti jer ‘živica’ u pjesmi znači ‘živa voda’

graži – neki lijek (?) ◊ Toliko je na čir da zareste. Meći ceroto graži zove se. Dobro čini

Vaši prijedlozi: Žarko Ban: graži = vrsta trave ili pripravak od određene trave zajedno sa šudaron kojim se nanese na bolno mjesto,

grumenica – komad zemlje (?) ◊ Pod kućom je grumenica, / ‘Di je resla koprinica, / Tu je Mare zelje brala / Pa j’ Ivanu ručak dala

Vaši prijedlozi: Branka Carević: izvorno značenje natuknice ‘grumenica’ u govoru Srednjih Poljica (Zvečanje) je “mali, plodni vrtal do kuće u koji se sadilo zelje, selen, petrsimul, kapulica…ono što je tribalo bit pri ruci domaćici”; Nediljko Čotić: grumenica = jako mali komad zemlje na kojem se ne može sadit ništa ozbiljno

hembra – vrsta isprave (?) ◊ Ovo neka se znadu granice, dokle je Hercegovina po hembri [embri, Kl.r.] i po svidočbi stari ljudi, a to je Matij Ugrinović, koji ima godišć devedeset i pet; toliko knez Jura Mijanović, koji ima godišć devedeset. I ovi primiše virami i dušami da je istina, budući stare granice, kako je zdola (PSt, dod. 3) [Hembra je po Maticu i Jagiću vrsta određene isprave. Mažuranić pomišlja da bi ta riječ mogla značiti pamćenje. Tog je mišljenja i Novaković – sjećanje. Značenje je riječi nejasno]

Vaši prijedlozi:

itimat – (?) ◊ Mandat providura Alvisa Moceniga Jakulju, Biliću i Mandušiću da vrate zemlju na Rošcima Terzićima. Da ovi mandat ima biti itiman od koga mu drago ovicijala ali čauša općenoga, toliko svitovanoga koliko duhovnoga, u koji viru – Split (prijevod), 1699. (SGP, 154)

Vaši prijedlozi: Ane Hefer-Gabelica: ‘itimat’ = izvršen, ispoštovan, sprovesti odluku u djelo; Marija Novaković – ‘itimat’ = intimat = obavijestiti, obznaniti

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Rekapitulacija br. 1: TRI OD DESET

Nakon što smo objavili prvih deset nerazjašnjenih natuknica iz „Poljičkog rječnika“ u izradi, uz vašu pomoć pouzdano smo odgonetnuli značenje triju pojmova i to za ‘gogolj’, ‘grumenica’ i ‘itimat’ (otisnuto velikim slovima), na tragu smo rješenja za još četiri pojma, dok su preostala tri zasad nedokučiva što naposlijetku i nije tako loš rezultat s obzirom da prolaznost vremena ipak čini svoje. I zato veliko hvala svima vama koji nam pomažete, pa molimo da to činite i ubuduće kako bi rječnik bio što bogatiji govorom naših pređa.

  1. avditur – auditor, istražitelj, sudac (?) – ostaje i nadalje nerazjašnjeno
  2. bergan – ? + glinter – neka zvjezdana pojava (?) – po mišljenju D. Milićevića ‘bergan’ bi mogao biti konj, a ‘glinter’ vodič karavane
  3. capra – vrsta biljke (?) – po jednoj nepotpisanoj poruci, ‘capra’ ili ‘capar’ bi mogao biti prah
  4. cvȋtnāk – vrsta ljekovite trave (?) – po mišljenju Nediljka Čotića ‘cvitnak’ je trava koja se još zove mak ili kukurikavac
  5. đùrak – vrsta odjeće (?) – po mišljenju B. Carević, ‘đurak’ bi mogao biti prsluk, đilet; po mišljenju Nediljka Čotića ‘đurak’ je vrsta turske kape
  6. GOGOLJ – vrsta biljke (?) – sukladno mišljenju Joze Bepa Novakovića da ‘živica’ u zadanome primjeru znači ‘živa voda’, ‘gogolj’ je zapravo glagol ‘gogolja’ u značenju ‘gogoljati’ ili ‘vriti’
  7. graži – neki lijek (?) – po mišljenju Ž. Bana, ‘graži’ bi mogao biti pripravak od određene trave zajedno sa šudaron kojim se nanosi na bolno mjesto
  8. GRUMENICA – komad zemlje (?) – po mišljenju B. Carević, izvorno značenje natuknice ‘grumenica’ u govoru Srednjih Poljica (Zvečanje) je “mali, plodni vrtal do kuće u koji se sadilo zelje, selen, petrsimul, kapulica…ono što je tribalo bit pri ruci domaćici”
  9. hembra – vrsta isprave (?) – ostaje i nadalje nerazjašnjeno
  10. ITIMAT – po mišljenju Marije Novaković, ‘intimat’ bi moglo značiti ‘obavijestiti’, ‘obznaniti’ (tal. intimare)

 

izbodak i/ili laptić – komadić zemlje (?) ◊ Iza smrti očeve dođe li se do dila, udana sestra prinese onu kartu (pismo), ako je na njezin ženski dija priko one vridnosti na pismu još štakod iđe, dadu jon koji izbodak zemlje s kraja ili laptić vrtla blizu jon kuće, toliko da je zapoznaju za sestru, neka nije žalosna na braću (FI, 9/2, 306)

Vaši prijedlozi: Marinko Mali (Gornja Poljica), Nadija Jermelić i Dunja Marušić (Jesenice), Alenka Radičić-Bešker (Dubrava), Bernardica Jelić (Kostanje) smatraju da je ‘izbodak’ isto što ‘okrajak’, a ‘laptić’ Ante Amulić (Kostanje) i Damir Vladušić (Tvrčići, Srinjine) nazivaju ‘lavtić’

izentat  – osloboditi; izmisliti (?) ◊ Veliki knez Ivan Novaković izdaje putnicu Matiju Aliloviću. Činimo istinu viru Matiju Jaliloviću, koji je rečeni Mati od provincije poličke, iđe u jičulu bračku za kupiti jednoga kona za svoje potribe, koji ga kupuje na svoji pinezi. Zato budući po milosti privedroga principa i sve republike mletačke izentani od svi daciji i regaliji prid svakomu mistu, kako kažu naši privileji, ili kupujemo ili prodajemo na naši dobri, da nas ne mozi drugi priludikati. I tako u viru – Poljica, 1745. (…) Providur Boldu prosljeđuje molbe Poljičana da im se ‟oblakša” stare dugove. Govore isti Poljičani da čim je dura rat ovi najzadnji bili su izencijani od privedroga Alviža Muceniga slavne uspomene ki je bija onda đeneralom ovi strana, ali se ne vidi ikakova njegova patena ali dukala koja potvarđuje takovo govorenje poljičko

Vaši prijedlozi: Zoran Milićević: ‘izentat’ = izuzeti

kašionica – nejasno (?) ◊ Povlastice iseljenih Poljičana na sinjsko područje. Sveta odluka od priuzvišenoga kralja da stvari imadu stati u stanju u komu se nađoše u čas čestita ulazišća cesara kralja posve odlučuje vladanje da one obitelje poljičke stoeći u ovom teretoriju i od gos. ga izlazišća i biliga koje nisu bile običajne uobićivati se u sastanku pučkomu i od ostali seljana za ispuniti običajne kovoje, ne imadu biti smućeni izvan dvaju događaji – kuge i rata – do drugi ozgomji uprava. U porednosti zašto odpušta nike naredbe pristojte prama glavarom od kraine čineći oznaniti toga Matija Pavelića, čineći ga za se i za sve ostale obitelje zbrojene u kašionici koja dolazi združena

konušnik – možda vrsta posjeda (?) ◊ Oporuka don Martina Jurkovića. I ju to je moja odluka najpokojna: kuće, zastave, podvornice popovske, gaja, gore, vode, livade, svi kraji i svakoga živlena, to je plemešćina paristati, sinokoše, konušnik vlastiti dilojom zemla kod Jamine, uzejo od Gargatović, i zemla i vinograd što se zove u Višćenoj, pod kuću popovu na Konusu i vinograd, ždrib jedan od Jerolim i Pavla na Konusu zaminu semarinu /!/; drugi ždrib od Jadrija i Gargatovića u starminu – Donji Dolac (prijepis), 1547. (SGP, 4)

kušel – dogovor (?) ◊ Istraga o krađi kuće Ivančevića. Mi ozgor naređeni kušelasmo na svaku ruku, i ostavismo termena od prvi maja do trideset maja, i svitovali se z gospodinom kuratom od sela, do-Vidom Lukačevićem, i učinismo slog, i odredismo, i odastasmo da nije u tomu što ga je Marko potvorija, ni u prvi ni u drugi put – Dolac Gornji, 1767. (SGP, 592). Istraga o pokradenoj kući Banića u Osoju, te ‟odastajanje” osumnjičenoga. I mi svi sastadosmo se ujedno i učinismo kušel kroz rečenu pokrju /!/, i zvasmo braću Baniće da izvedu svidoka – Donji Dolac, 1781. (SGP, 737)

Facebook Komentari