Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
03 tra., 2018 273 Pregleda

POČELO JE, POČELO…

Sukladno važećem Prostornom planu uređenja Grada Omiša, na prostoru Kostanjsko-podgrajske ljuti počela je oživljavati još jedna u nizu planiranih tzv. proizvodno-uslužnih zona kakvih je na kratkoj dionici autoceste A1 od Muća do Vrlike gotovo desetak, no mahom umirućih.

U simbiozi s obližnjim vjetroelektranama, nema nikakve sumnje da će budući neugledni montažni kubusi ‘usrećiti’ stanovnike idiličnih poljičkih zaseoka poput obližnjih Bublića, primjerice, koji se razložno nadaju turistima željnih netaknute prirode, mira i tišine, čistoga zraka, zdrave hrane i svega onoga bez čega Poljica iz dana u dan ostaju samo zato što Poljičani šutke pristaju na devastaciju vlastitog okoliša i ‘razvoj’ koji nije skrojen po njihovoj mjeri. Jer da nije tako, smjesta bi inzistirali na prenamjeni ove zone iznimne pejzažne vrijednosti iz ‘proizvodno-uslužne’ u turističku tim prije što su izmjene uvodno spomenutog plana upravo u tijeku. No svatko je ‘kovač’ svoje sreće, a budućnost ionako pripada onima koji je vide!

P.S. da se ne bismo krivo razumjeli, i proizvodno-uslužne zone su podjednako potrebne, ali ne na lokalitetu koji za sveukupan turistički razvoj Poljica nema alternative o čemu će te uskoro moći pročitati više u studiji pod nazivom Revitalizacija Poljica.

Objavljeno 3. travnja 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

BLAGDANSKA ČESTITKA

Kao ilustraciju snažne identifikacije Poljičana sa svojim zavičajem, čemu Poljica zapravo i duguju zahvalnost za opstojnost vlastitog identiteta, napose u okolnostima dugogodišnjeg formalnog nepostojanja, uz pristanak autora i u izvornom obliku kako je i napisana, objavljujemo blagdansku čestitku kojom je svojim kolegama u Savezu za Poljica ovogodišnji Uskrs čestitao Vladimir Mandić iz Zakučca (rođen 1971. po zanimanju mag. ing. el.).

 

Svojoj braći Poljičanima, članovima Saveza za Poljica!

Na dobro Vam došlo uskrsnuće Gospodinovo!

Osobita mi je čast čestitati Vam ovaj Uskrs. Vama i Vašim obiteljima.

Kroz ovu Korizmu, u promišljanjima muke Gospodinove, misli mi pobjegnu i na moja Poljica. Na našu muku svakodnevnu, ali i na muku što se osjećam nedostojan korijena, svojih predaka, što njihova krv i muka danas bivaju prekriveni velom zaborava, ne toliko nas pojedinaca, ali što nas ne vide naši susjedi, sugrađani, društvo…

370. je godišnjica oslobađanja Klisa, pod velikim knezom Jurjom Pavićem i vojvodom Jurjom Kulišićom, pod zapovjedništvom braće Janka i Šimuna Marijanovića, naš barjak se prvi zavijorio na zidinama kliškim, naši su pređi u Ozrni i Dugopolju uništili vosjku Tekelipaše i pojačanja iz Sinja, i nisu se dali zaplašiti prijetnjama turskog zapovjednika Klisa age Barakovića koji je onda i svojom glavom prijetnje platio, naši su rođaci kao djeca, za osvetu, posječeni od Derviša Skopljaka i age Peratpašića. I Klišani spremaju veliku proslavu obljetnice oslobađanja Klisa, ali, makar u medijima, nisam čuo da je itko spomenuo Poljičane. A mislim da bi se trebali pojaviti na Klisu, sve sa barjacima, s pukom iz svih katuna, sa četom pod oružjem u nošnji Poljičkoj, kako, da uveličamo njihovu proslavu, tako i da odamo počast svojim pređima i pokažemo dostojanstvo svojim potomcima. Kad god je Klis krvario, u prvom redu krvarila su Poljica, Klis je i naš, krvlju naših pređa otkupljen.

Kao veliki povijesni spomenik za Trogir i Čiovo prezentira se Pustinja Prizidnice, samostan koji su sagradili i nastanjivali naši, poljički, popi glagoljaši. Pa zato, pozivam sve nas, da se i tu okupimo i pojavimo na prvu nedjelju nakon blagdana Male Gospe, iz svih katuna, sa bandirama, da se poklonimo i obitelji Nakir koja se od prije 250. godina s našim pređima brinula o Gospi od Prizidnice, a brine i dan danas, pa da se i pozove na misu na Svetog Juru na Gracu, kao počasni uzvanici.

Među najpoznatije bračke znamenitosti ubraja se i Pustinja Blaca, opet sveto mjesto poljičkih popova glagoljaša, koji su je sazidali i njome gospodarili, osobito obitelj Miličević. Opet, pozivam nas, sve Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama, druge subote poslije Velike Gospe, na hodočašću pojavimo.

Malo je kome poznato, da po nepisanom pravilu, do dva, Poljičanina, imaju pravo trčati Alku, iz poštovanja prema našim pređima koji su prvi izvjesili naš, sveti Poljički barajak, na zidine Sinja kad od Turaka oslobađao. Svake godine mnoštvo nas hodočasti u Sinj za Veliku Gospu, ali opet, pozivam nas, Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama u procesiju svrstamo, jer imamo pravo, i to je naša baština.

Isto tako, Gospa od Pojišana, na kojoj za Veliku Gospu svake godine časti mnoštvo Poljičana, osobito splitskih poljičana, jer, pa i po imenu, to je naša crkva! Opet, pozivam nas, sve Poljičane, da se i tamo, iz svih katuna, sa bandirama, u procesiju svrstamo.

Još jednom, Uskrs je, i svjetlo se iz tame rađa. Zato, pozivam sve Vas, koji ovu moju čestitku čitate, neka ovaj Uskrs bude putokaz uskrsnuću i našeg poljičkog ponosa. U vremenima kada nas ima sve manje, kad na svakom koraku čujemo sve crno o trenutku u kojem živimo, pođimo, krenimo, potrčimo, slomimo apatiju po našim Poljicima, pokažimo se dostojnima naših predaka i naše baštine. Podignimo glavu i pogled u daljinu, jer nemamo pravo stajati u dnu, naše je letjeti s vilama s Mosora!

Vaš prijatelj i brat Vladimir

Zakučac, na Uskrs 1. travnja A.D. 2018.

29 ožu., 2018 265 Pregleda

NAJAVA KOJA OHRABRUJE

Ne ostane li proklamirana najava Skupštine TZ SD županije o potrebi ‘podizanja kvalitete života lokalne zajednice, povećanju prihoda od turizma i ravnomjernijem razvoju turističke ponude u županiji’ mrtvo slovo na papiru, Poljica se razložno mogu nadati da će napokon netko od nadležnih uvidjeti da je razvojni potencijal županijskog i hrvatskog turizma upravo na prostoru nekoć slavne poljičke knežije koja, za razliku od mnogih patuljastih općina u Hrvatskoj, nema svoju turističku zajednicu.

No da bi se to i dogodilo, Poljičani i drugi žitelji Poljica prethodno moraju osvijestiti činjenicu da nam napretka nema dok sami ne doživimo Poljica kao funkcionalnu i razvojnu cjelinu koja po svemu zavrijeđuje status suvremene hrvatske povijesne regije i posebne turističke destinacije.

Drugim riječima, sve dok se na Poljica gleda kao na pasivno zaleđe Poljicima nadležnih gradova i općina, Poljica će biti vukojebina, umjesto hrvatska Toskana i Provansa.

I zato ova najava Skupštine TZ SD županije ohrabruje, a na nama je da nadležne držimo za riječ!

Objavljeno 29. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

28 ožu., 2018 540 Pregleda

BEZ ZAJEDNIŠTVA NEMA NI POLJICA

U organizaciji Saveza za Poljica sinoć je, 27. ožujka 2018. u strožanačkom hotelu Split, održan prvi zajednički sastanak predstavnika mjesnih odbora s područja Poljica. Iako ovom, moglo bi se reći povijesnom, sastanku nisu nazočili predstavnici svih 37 mjesnih odbora koliko ih ima u poljičkome dijelu gradova Omiša i Splita te na području općina Dugi Rat i Podstrana, jednodušno je očitovana potreba za što češćim zajedničkim druženjem i razmjenom važnih informacija te razmatranjem odluka od zajedničkog interesa koje Poljicima i Poljičanima kao i svim ostalim žiteljima Poljica – život znače.

Tako su, primjerice, stručnjaci iz različitih oblasti okupljeni u udruzi Savez za Poljica svojim kolegama iz mjesnih odbora ukazali na važnost zajedničke intervencije u izmjeni urbanističkih prostornih planova i infrastrukturnih projekata u korist optimalnog razvoja Poljica kao logične prostorno-prirodne, povijesno-kulturološke i gospodarsko-razvojne cjeline, pa će se s tim ciljem prirediti i javne tribine kako bi se i drugi žitelji Poljica osvjedočili da ponuđena rješenja nisu razvojna te da postoje druga, promišljenija i bolja.

No najvažniji zaključak s jučerašnjeg sastanka svakako je spoznaja da Poljičanima ni danas ne manjka pameti koliko im nedostaje zajedništva u pitanjima od životne važnosti kako bi Poljica napokon postala funkcionalno cjelovita neovisno o upravno-teritorijalnim podjelama zbog koje Poljičani već desetljećima nisu subjekt koji odlučuje o svojoj sudbini.

Stoga nam svima skupa preostaje nadati se da će odgovornost najvećeg broja dionika poljičke budućnosti biti dostojna žrtve svih onih kojima dugujemo zahvalnost za naslijeđe koje baštinimo ali kojim, zasad, ne upravljamo ni mudro ni odgovorno.

Objavljeno 28. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

27 ožu., 2018 421 Pregleda

PIJETET NEVINIM ŽRTVAMA NAŠE SLOBODE

Umjesto ponovnog (iz)umiranja, i Donji Dolac i Gornja Poljica zaslužuju i više i bolje jer to je bogomdani prostor za život dostojan suvremenog čovjeka samo što ga takvim moraju prepoznati i ostali Poljičani te Poljicima nadležne općine i gradovi, a napose Grad Omiš. No o tome nekom drugom prilikom jer 74. obljetnica spomena na nevine žrtve dolačke i poljičke slobode svakako zavrijeđuje prioritet i pijetet. Počivali u miru!

22 ožu., 2018 296 Pregleda

USPJEŠAN ISKORAK POLJICA NA MEĐUNARODNU TURISTIČKU POZORNICU

Drugog dana 4. Međunarodnog kongresa povijesnih gradova koji se održava u Solinu, veliko zanimanje domaćih i stranih sudionika te predstavnika medija izazvalo je predstavljanje Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije pod nazivom „Od drevne republike do turističke destinacije“. O slavnoj poljičkoj prošlosti i nešto manje slavnoj sadašnjosti te razlozima za optimizam u budućnosti nadahnuto su govorili voditelji Povjerenstva za turizam pri Savezu za Poljica, Ana Brničević i Mladen Tomić.

Po završetku predstavljanja predstavnik organizatora Jakov Vetma, predsjednik Hrvatske udruge povijesnih gradova i načelnik Općine Klis, oduševljen viđenim uručio je Anti Mekiniću, predsjedniku Saveza za Poljica, pozivnicu za predstavljanje Poljica na Međunarodnoj konferenciji “Zajednička budućnost kulturne baštine: sinergija između baštine, turizma i digitalne kulture“ koja će se 10. i 11. travnja ove godine održati u Dubrovniku uz sudjelovanje uglednih inozemnih stručnjaka iz Australije, Francuske, Italije, Malte, Njemačke, Nizozemske, Rumunske, Rusije, Turske, BiH, Crne Gore, Hrvatske i drugih.

Prezentaciju „Od drevne republike do turističke destinacije“ kojom su predstavljena Poljica možete vidjeti ovdje: http://poljica.hr/poljica-pp-prezentacija/

21 ožu., 2018 327 Pregleda

MEĐUNARODNA PREMIJERA POLJICA KAO TURISTIČKOG BRENDA

U organizaciji Turističke zajednice grada Solina, Hotela President Solin i grada Solina, od 20. do 23. ožujka 2018. u hotelu President u Solinu održava se 4. Međunarodni kongres povijesnih gradova u čijem radu, zaslugom udruge Savez za Poljica, prvi put sudjeluje i jedna povijesna regija – Poljica.

Nekoć slavna Poljička knežija predstavit će se u četvrtak, 22. ožujka u terminu od 10.30 –10.55 sati prezentacijom pod nazivom „Od drevne republike do turističke destinacije“ koja je dostupna na našoj internetskoj stranici www.poljica.hr.

Kako kongres okuplja čelne ljude u turizmu i arheologiji povijesnih gradova s ciljem razmjene iskustava u pogledu promocije istih na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu te poticanja razvoja novih turističkih proizvoda i aranžmana, vjerujemo da će Savez za Poljica ovim predstavljanjem okrenuti novu stranicu u prepoznavanju Poljica kao suvremene hrvatske povijesne regije i jedinstvene turističke destinacije iznimnog potencijala.

Stoga organizatorima zahvaljujemo na uvrštenju naše Udruge među sudionike kongresa, a našim Poljicima priželjkujemo uspješan uzlet među brendirane turističke destinacije gdje nam je, po povijesno-kulturnom potencijalu i prirodnim ljepotama, već odavno trebalo biti mjesto.

Objavljeno 21. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica 

 

20 ožu., 2018 262 Pregleda

CETINA – HIDROENERGETSKI DIV U ZEMLJI SUVREMENIH PATULJAKA

Činjenica da je čak pet hidroelektrana izgrađeno na rijeci Cetini, od čega dvije u njenom toku kroz Poljica, neupućene bi potaklo na zaključak kako su Poljica po osnovi prihoda od vodoprivredne rente komunalno pozlaćena. Namjerniku bi stoga bilo teško objasniti da, zdravoj logici usprkos, pojedini dijelovi Poljica i u 21. stoljeću nemaju ni vodovodnu ni električnu mrežu.

A o kakvom je financijskom kolaču riječ i kako se on dijeli te što od toga imaju Poljica, pročitajte u članku iz kolovoza 2013. pod naslovom „HEP će gradovima i općinama na Cetini plaćati duplo veću rentu“ koji bi Poljičanima i danas morao biti aktualan jer je očito da ga u zemlji suvremenih patuljaka nisu ni pročitali, a kamoli o njemu razmišljali ili s tim u vezi bilo što poduzeli.

https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/209026/hep-ce-gradovima-i-opcinama-na-cetini-placati-duplo-vecu-rentu

Objavljeno 20. ožujka 2018. na FB stranici Saveza za Poljica   

13 ožu., 2018 2.242 Pregleda

O DRŽAVNOJ CESTI D8 STOBREČ – OMIŠ KROZ POLJICA

Uvodna napomena: U skladu s najavom serije tekstova koji tematiziraju pitanja od životne važnosti za Poljičane i druge žitelje Poljica, u nastavku donosimo tekst o državnoj cesti D8 Stobreč – Omiš kroz Poljica iz pera člana naše Udruge g. Ive Vulića iz Zakučca.

Autor teksta je diplomirani građevinski inženjer prometnog (infrastrukturnog) smjera. Kako je svoj radni vijek proveo u planiranju i izgradnji prometnica i trajektnih luka u tvrtkama Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o., njegova razmišljanja i stavovi svakako su relevantni za navedenu temu, no ipak smo dužni napomenuti da nije riječ i o službenom stajalištu udruge Savez za Poljica.

 

Piše: dipl. ing. građ. Ivo Vulić

U tekstu „Prometna infrastruktura na području Poljica“ dostupnom na http://poljica.hr/prometna-infrastruktura-na-podrucju-poljica/ osvrnuo sam se na stanje glavnih cestovnih pravaca u Poljicima s ciljem da poljičku i širu javnost upoznam s ovom životno važnom problematikom i mogućnostima poboljšanja nimalo zavidnog stanja u kojemu se nalaze Poljica (uključivo općine Podstrana i Dugi Rat) i Grad Omiš. U tom kontekstu posebnu važnost ima dionica državne ceste D8 od Stobreča do Omiša i to na nacionalnoj razini s obzirom na najveći ostvareni prosječni godišnji promet vozila na svim cestovnim pravcima u Hrvatskoj. 

Hrvatske ceste d.o.o. u čijoj nadležnosti je ova prometnica, sve aktivnosti oko njene realizacije drže svojom ‘poslovnom tajnom’, pa o tome ne komuniciraju u javnosti iako im je to obaveza, napose zbog poreznih obveznika.  

Dionica državne ceste Stobreč – Omiš planirana je i projektirana neposredno nakon izgradnje Jadranske turističke ceste (JTC) koncem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle prije više od 50 godina. U bivšoj državi njena realizacija je neargumentirano odgađana, navodno zbog nedostatka financijskih sredstava ali se ista praksa nastavila, nažalost, i u Lijepoj našoj. Na inicijativu udruga građana, međutim bez podrške lokalnih političkih čimbenika, početkom 2000-te godine Hrvatske ceste d.o.o. započinju ili točnije nastavljaju aktivnosti na realizaciji ovog projekta usvajanjem „Studije utjecaja na okolinu“ iz godine 2005.

Nestručan pristup poslu

Već kod javne prezentacije spomenute studije utvrđeni su nedostaci trase jer projektom nije omogućen spoj grada Omiša sa zaobilaznicom te spoj iste sa autocestom A1 u čvoru Blato n/C. Razlog tome leži u činjenici što su se Hrvatske ceste oslanjale na stare prostorne planove iz 1993. (!?) kao da se u prostoru ništa nije dogodilo iako znamo da jest uključivo i u međuvremenu izgrađena autocesta. Naravno da su na ovaj ogroman previd promptno reagirale neke udruge i stručni pojedinci (opet, naravno, bez podrške lokalnih političkih struktura) zahtijevajući dopunu projekta, ali bez rezultata jer Hrvatske ceste nisu uvažavale opravdane i stručno utemeljene primjedbe. Slijedilo je raspisivanje natječaja na kojemu je za izvođača radova odabran „Hrvatski konzorcij“ i raspodjela poslova unutar istog. Radovi su otpočeli potkraj 2006. na početnom (čvor TTTS – čvor Strožanac) i završnom dijelu dionice (tunel „Omiš“ – čvor Ravnice). Radovi su financirani kreditom EBRD-a (Evropske banke), a ugovoreni su bez zatvaranja prometno-tehničke cjeline.

Rezultat očigledno nestručnog pristupa realizaciji je izgradnja dijela trase koja vodi „iz ničega u ništa“ – tunel „Omiš“ i čvor Ravnice – ali uz utrošenih preko 350 milijuna kuna, te prekid radova na početku dionice TTTS – čvor Strožanac, koji je uslijedio na zahtjev Hrvatskih cesta. Na taj potez Hrvatske ceste su se vjerojatno odlučile zbog nemogućnosti ostvarenja dinamike realizacije utroška kreditnih sredstava, a time i naplate interkalarnih kamata od strane EBRD-a kao davatelja kredita. 

U proteklom periodu od preko 10 (deset) godina nije se, nažalost, ništa poduzelo po pitanju otklanjanja brojnih i nepobitnih propusta, pa ovaj projekt (p)ostaje investicija bez pokrića. Štoviše, Hrvatske ceste odustaju i od izrade projektne dokumentacije za preostali dio trase iako je ista bila u potpunosti ugovorena. O svim uočenim propustima tijekom planiranja, projektiranja i izgradnje, na vrijeme su bile obaviještene sve relevantne institucije od Hrvatskih cesta d.o.o., Vlade RH i nadležnog ministarstva do nadležne županije, te gradova i općina i to javnim ukazivanjem i pisanim obraćanjem udruga i stručne javnosti. 

Sve što su Hrvatske ceste poduzele u međuvremenu može se svesti na sporadičnu intervenciju u prostornim planovima grada Omiša i općina Dugi Rat i Podstrana ali opet nelogičnim rješenjima koja se odnose na izgradnju ‘radnog tunela Komorjak’, spuštanjem trase u zonu građevinske namjene i nelogičnog položaja čvora i spojne ceste Dugi Rat, izbacivanjem čvora i pristupne ceste Strožanac, nelogičnim lociranjem trajektne luke u Krilu Jesenice i uvođenjem četverotračne prometnice do čvora Krilo. Sve navedeno je obznanjeno u radu nazvanom „Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš“.  Hrvatske ceste koncem 2014. prezentiraju spomenuti uradak u SD županiji u krugu svojih ‘trabanata’ bez nazočnosti struke, prema kojemu se nastavak izgradnje očekuje tek za 8 (osam) godina (!) kada će projekt, navodno, biti spreman za povlačenje sredstava iz Europske unije. Zbog neodrživosti postojećeg stanja i ‘planiranja’ kojemu se nigdje ne žuri, reagirao sam otvorenim pismom SD županiji, nadležnom ministarstvu, Hrvatskim cestama u Zagrebu i drugim relevantnim subjektima, i to u skladu sa zaključcima i prijedlozima rješenja s tribine Udruge prometnih inženjera grada Splita održane 2012, no odgovora ni od koga nisam dobio što je zapravo, pametnima dosta, odgovor sam po sebi.

Zastoj zbog neznanja, nezainteresiranosti ili koruptivnih radnji?

Sukladno naprijed iznesenom logično je zaključiti da se zaobilaznica Omiša, i nastavno cijela dionica do Stobreča, ne gradi iz posve bizarnih razloga, ali tipičnih za našu svakodnevnicu. To je naročito vidljivo zbog izostanka bilo kakvih reakcija od strane onih koji bi morali biti životno zainteresirani za izgradnju ove trase, pa ova neshvatljiva pasivnost upućuje na moguće nerazumijevanje problema i/ili nezainteresiranost županijskih i lokalnih političkih struktura za njegovo rješavanje. Subjektima koji su zaduženi za provedbu (resorno ministarstvo i Hrvatske ceste), ovakav ‘stav’ neposredno zainteresiranih posve odgovara jer ne moraju činiti ništa.

Na neznanje kao mogući razlog šutnje upućuje i ranije izrađena „Prometna studija (…)“ i najnovija „Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije (…)„ jer sadržavaju rješenja koja nisu u skladu s prometnim tokovima, izvorištima i ciljevima putovanja, uključujući i integralni promet gravitirajućeg područja do zračne i trajektne luke i autobusnog kolodvora.

Prometno rješenje ‘čvora Omiš’ prema važećem projektu koje obiluje nedostacima

Operativno neznanje je ranije očitovano ugovaranjem i izvođenjem radova bez zatvaranja prometno-tehničke cjeline. Kod projektiranja i građenja tunela „Omiš“ nisu primijenjene „Direktive EU“ od 2004. kao ni „Pravilnik o sigurnosti prometa u tunelima“, zbog čega je nužna skupa naknadna intervencija. Neznanje je pokazno i kod intervencije u prostornome planu umetanjem ‘radnog tunela Komorjak’ kojim se ne ostvaruje prikladan spoj grada Omiša i prometno se degradira državna cesta D70. Neznanje očituje i činjenica da su tijekom proteklih deset godina zamrle sve aktivnosti oko ove važne prometnice koja čini sastavni dio ‘omiškog prometnog čvora’, pa je tako izostalo i njeno uvrštavanje u četverogodišnji plan izgradnje. Neznanje je i neprepoznavanje kompatibilnosti projekta obilaznice sa izgradnjom i uređenjem luke i obale u Omišu premda su oba projekta u nadležnosti istog resornog ministarstva (MPPI) i oba se financiraju proračunskim sredstvima.

Ako pak neznanje nije razlog zapostavljanju izgradnje ove važne prometnice, nisu li to onda koruptivne radnje? Naime, već duže od 50 (pedeset) godina dionica od Stobreča do Omiša projektira se u istom koridoru od strane dviju projektantskih kuća, ali još i danas bez konačnog rješenja, a sve tijekom proteklog razdoblja učinjene dopune i izmjene zacijelo nisu učinjene mukte i bez raloga. Stoga smo, nažalost, još uvijek na početku izrade projektne i ine dokumentacije, pa je krajnje vrijeme prekinuti s takvom praksom.

Zbog svega navedenog nameće se sasvim logično pitanje: kako što prije nastaviti započete radove na izgradnji ove vitalne prometnice bez koje nema ni razvoja Poljica niti Grada Omiša?

Što i kako dalje?

Izgradnju svakako treba što prije nastaviti jer se iz dana u dan gomilaju sve veće štete, kako izravne tako i neizravne. Radove je potrebno aktivirati na kritičnim dijelovima i to na početku i na kraju ove prometne dionice, dakle na čvoru TTTS – Strožanac (što uopće nije problem jer je to u formalnom smislu nastavak prekinutih radova za koje postoji važeća građevinska dozvola, projekt i ugovorna dokumentacija) i na ‘omiškom prometnom čvoru’ ali sa novim saznanjima i potrebama (ishodište spoja D70 sa autocestom i gradom Omišem) kako bi se dugoročno opravdala planirana ulaganja.

Alternativni prijedlog prometnog rješenja ‘čvora Omiš’ koji nudi puno više mogućnosti

U prilog naprijed navedenom ide i najnovija spoznaja o potrebi dovođenja vode iz Cetine u grad Split trasom buduće ceste u skladu s „Vodoopskrbnim planom Splitsko-dalmatinske županije“ izrađenim od strane pet eminentnih projektantskih tvrtki pod vodstvom Hrvatskih voda u prosincu 2008. Ovaj opskrbni pravac je višestruko zanimljiv jer omogućava cjelovito rješavanje vodoopskrbe ne samo Splita nego i cijelih primorskih Poljica, napose starih naselja Duća, Jesenica i Podstrane, zatim istočnog dijela grada Omiša te područje od Nemire do Marušića. Na taj način tuneli na zaobilaznici Omiša postaju višenamjenski, a u njima ostaje još dovoljno prostora za ostale komunalne instalacije. Uspostavom hidrantske mreže u istom koridoru osigurava se i maksimalna zaštita od požara uzduž cijelog područja od Splita preko Omiša do Marušića, koje je u stalnoj opasnosti od požara.

Sinergijom ovih dvaju komaptibilnih projekata mogu se ostvariti značajne uštede za državni proračun. Prema svim relevantnim pokazateljima, poglavito prometnim i vodoopskrbnim u kontekstu povrata uloženog kapitala, ovi projekti nemaju alternative, što ih dovodi na sam vrh prioriteta u cestogradnji i vodoopskrbi RH.

 

Kako ‘omiški prometni čvor’ (zaobilaznica tj. spojna cesta grada preko državne ceste D70 sa nastavnom vezom na autocestu A1 u čvoru Blato n/C) u temeljnim projektnim postavkama nije na odgovarajući način shvaćen i tretiran, nužno ga je stručno revidirati. U tu svrhu potrebno je organizirati stručni okrugli stol u Omišu (zbog eventualnog obilaska terena) s ciljem odabira konačnog rješenja izgradnje kako bi se dosad izgrađeno (uključivo i tunel „Omiš“) što prije privelo prometnoj namjeni. Za moderatora sastanka predlažemo nadležno ministarstvo MPPI, a za sudionike Hrvatske ceste, stručne predstavnike SD županije, gradova Splita, Omiša i Solina, općina Podstrana i Dugi Rat, te Hrvatskih voda i Lučke uprave SDŽ.

Nazočnost resornog Ministarstva je potrebna zato što se pri izgradnji zaobilaznice pojavljuje znatan višak kvalitetnog iskopnog materijala koji se može korisno upotrijebiti za izgradnju luke, uređenje plaža i obale jer prostora za deponiranje u neposrednoj blizini ionako nema zato što se radi o značajnom zaštićenom prirodnom krajoliku. Ukratko, izgradnja ‘omiškog prometnog čvora’ je kompatibilna sa izgradnjom luke, pa se usklađivanjem njihove realizacije postižu znatne financijske uštede.  

K tome, sve radnje na putu do odabira konačnog rješenja, eventualno doprojektiranje, usklađivanje prostornih planova, provedba upravnog postupka, otkup zemljišta itd. potrebno je provoditi po ubrzanom postupku s ciljem što skorijeg početka radova na mostu „Cetina“ bez čije izgradnje nema ni konačnog rješenja ovog gorućeg problema podjednako važnog za Grad Omiš, Poljica, SD županiju i Hrvatsku u cjelini.

Kako sve naprijed iznijeto ne bi bilo shvaćeno kao gola kritika ili konstatacija, uvidu javnosti podastiremo i vizualni prikaz mogućih rješenja predmetnog problema koji je pravovremeno upućen na razmatranje resornim institucijama, pa bi koristilo da se i javnost, a napose poljička, što prije uključi u iznalaženje optimalnih rješenja.