
Pored činjenice da je čak pet hidroelektrana izgrađeno na rijeci Cetini, od čega dvije u njenom toku kroz Poljica, Cetina je svake godine sve izloženija pretežno nekontroliranoj turističkoj eksploataciji, a zavirimo li u prostorne planove Cetini ‘nadležnih’ općina, gradova i županije, pronaći ćemo usred njenog dvostruko zaštićenog krajobraza (područje juti u četverokutu Podgrađe, Kostanje, Seoca, Blato n/C te bogomdani prirodni rezervat prašume Šćadin u zagrljaju Cetine) uplanirane tzv. gospodarske zone, vjetroelektrane i druge legalizirane nepodopštine.
Važnost Cetine za život gravitirajućeg stanovništva poznata je od pamtivjeka o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi u Cetini i uz Cetinu, a o njenoj važnosti kao prirodnog biostaništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta od kojih je na desetke endemskih, svjedoče brojna stručna istraživanja i studije što sve zajedno Cetinu čini životnim, prirodnim, energetskim i turističkim resursom od neprocjenjive važnosti. Dodamo li tome da Cetina svojim pitkim vodama i danas gasi žeđ dobrog dijela SD županije, predmetna inicijativa Braniteljske zadruge „Zamosorje“ ne samo što je dobrodošla nego je i nasušna potreba!
Stoga se kao udruga koja zagovara svekoliku reafirmaciju nekoć slavne Poljičke knežije pridružujemo ovoj inicijativi i podržavamo nastojanja našeg člana Tonća Jerčića i kolega mu branitelja-zadrugara, da se udruženim snagama svih dionika Cetini uzvrati barem dijelićem pozornosti i skrbi kojom nas ona vjekovima obilato dariva. Jer kad se svi konti zbroje, nemjerljivo više mi trebamo Cetinu nego ona nas!
Facebook Komentari