Zvečanje 29. rujna slavi svoga zaštitnika sv. Mihovila čija proslava započinje pet dana ranije i to već 24. rujna kad se slavi dan posvete crkve sv. Mihovila. Crkva je smještena na vrhu brda Gračina iznad samog mjesta, a njena povijest seže u 12. stoljeće, a moguće i ranije. U tom razdoblju dograđivana je čak 12 puta i gotovo svaki put posvećivana 24. rujna, a toga dana 1752. od Pape dobiva posebno povlaštenje (lat. altare privilegiatum) pa se tako od 24. rujna do blagdana sv. Mihovila u njoj služilo sedam misa dnevno.

U samoj crkvi je niz grobova popova glagoljaša, a pred glavnoim oltarom još pet grobova među kojima i grobovi vikara i biskupa Mihovila Martića te dvojice Velikih poljičkih knezova Ivana Sičića (ubijen od mine 1789.) te posljednjeg Mate Kružičevića (ubijen u ratu s Francuzima 18. studenoga 1809.).

Položaj crkve i naziv Gračina odaju ilirske tragove, a ostaci dviju razorenih kula podsjećaju na poljičko-francuski sukob godine 1807. Naziv Gračina dolazi od riječi gradina, gradac, a mjesto Zvečanje i njegov naziv nastaju u drugoj polovici 15. stoljeća kad je potres razorio mjesto Trviž i po toj buci tj. zvečanju, mjesto dobiva današnji naziv.

U Zvečanju su se, prema poljičkoj predaji, nastanila i trojica braće, sinovi ubijenog hrvatskog kralja Miroslava, i to u predjelu Gradac (Badanj) gdje je bio i stari Trviž, a tu je i staro groblje ogromne površine te predjeli Crikvine i Grebine. Naziv Trviž nastaje po Tišimiru, jednom od spomenutih sinova koji se tu nastanio, pa od njegova potomstva, sinova Krste i Radoja, potječu sadašnji žitelji Zvečanja. Od Krste nastaje pleme Krstojević od kojega potječu Martić, Sičić i Drmić, a od Radoje nastaju tri sina i tri plemena: Ivan tj. Ivanić od kojeg su Katušić, Stanić (Nević), Vuletić (Glumčić), Čopela od kojeg je Čopeljević tj. Milićević te Dražina od kojeg potječe treće pleme Dražinović tj. Božić i Kružičević.

Uz crkvu sv. Mihovila, u Zvečanju je još crkva sv. Križa u kojoj su kosti sv. Florijana-Cvjetka, a koja također ima papinsku potvrdu (portiunculu), te crkve Gospe od Začeća, sv. Vida i sv. Roka. Crkva sv. Mihovila svoj današnji izgled dobiva 1903., a pri proslavi posvećenja crkve 24. rujna osnovan je i Poljički odbor koji je 1912. obnovio poljičku općinu Poljica-Priko.

Zvečanje su ponosne i na svoje pope glagoljaše koji su tražeći zaklon pred osmanlijskim osvajanjima 1552. osnovali na Braču svoju redovničku zadrugu, danas poznatu kao Pustinja Blaca u kojoj je još 1960.-tih godina djelovao astronom don Nikola Milićević mlađi, te na svoga akademika Nikolu Milićevića, uglednog hrvatskog pjesnika i prevoditelja.

Autor priloga: Davor Milićević

Objavljeno 17. rujna 2017. na FB stranici Saveza za Poljica

Facebook Komentari