Najvrijednije blago nastalo na poljičkom tlu i sačuvano do danas, uz Poljički statut kao vrhunac političkog i kulturnog dosega srednjovjekovne Poljičke župe, općine, provincije, knežije ili republike (kako je talijanski putopisac iz 18. st. Alberto Fortis naziva u svom djelu Viaggio in Dalmazia), jest poljički govor (idiom) značajan za hrvatsku pravnu povijest kao i za naš hrvatski jezik uopće.
Kako bi se ovo, stoljećima taloženo jezično blago kojim se malo koji hrvatski kraj može podičiti, sačuvalo za buduće naraštaje Poljičana (i ne samo njih), ukazala se potreba za izradom Poljičkog rječnika koji bi uz svoju osnovnu leksikografsku funkciju, a zbog brojnih posebnosti poljičkog podneblja, imao i dodatnu povijesno-kulturološku dimenziju.
Iz navedenih razloga i na inicijativu nižepotpisanog kao izvornog Poljičanina, ujedno priređivača, urednika i izdavača budućeg rječnika, izazov da se ovo kapitalno djelo napravi prihvatio je iskusni filolog, komparatist i slavist Srećko Lorger iz Splita, uz stručnu pomoć pri akcentuiranju natukničkog dijela rječnika djelatnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu dr. sc. Dijane Ćurković, dr. sc. Perine Vukša Nahod i dr. sc. Ivane Kurtović Budja, voditeljice Odjela za dijalektologiju te stručnu pomoć u obradi natuknica dr. sc. Filipa Galovića, filologa s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
 Rad na “Poljičkom rječniku” započeo je 2015. a njegov završetak planiran je do kraja 2017. Riječ je o složenom i višestruko zahtjevnom projektu čijoj izradi prethode mnoga arhivska istraživanja povijesno-kulturološke građe pohranjene u državnim arhivima i privatnim zbirkama diljem Hrvatske ali i podjednako temeljit terenski dijalektološki rad nakon kojeg slijedi precizna analiza, usustavljivanje i obrada prikupljene građe, pa se zbog svega navedenog doista može reći da je rad na ovom rječniku izuzetno složen i slojevit posao kojim se nastoji spasiti od zaborava jedan važan hrvatski idiom.
Zauzvrat, ovo kulturno dobro u koje će sebe utkati mnogi Poljičani i drugi štovatelji poljičke i svekolike hrvatske povijesne i kulturne baštine, podarit će svima još jedan trajan podsjetnik na posebnost poljičkog, a time i hrvatskog kulturnog identiteta u europskim razmjerima, napose iz razloga što su još srednjovjekovna Poljica, sudeći po nama dostupnim povijesnim spoznajama, skladom svoga društvenog života oduševljavala velikane poput Thomasa Morea, Erazma Rotterdamskog, Sebastiana Giustinianija, Augusta Marmonta, Alberta Fortisa, Mikhaila P. Aleksejeva i mnoge druge. |
U Poljičkom rječniku sabrat će se, s jedne strane, leksemi iz Poljičkog statuta (M. Pera: Poljički statut, F. Rački, V. Jagić i I. Črnčić: Hrvatski pisani zakoni) i drugih povijesnih vrela (npr. Sumpetarski kartular, Knjige od likarije), a uzet će se u obzir i najnovije transliteracije s bosančice (poljičkog pisma, tzv. hrvatske ćirilice) kao Matična knjiga vjenčanih župe Jesenice 1736-1830. te brojni drugi spisi koji se čuvaju u arhivu HAZU. Nezaobilazno je u tom smislu djelo Frane Ivaniševića Poljica – narodni život i običaji kao neiscrpan izvor etnografske građe. Od velike pomoći bit će i djela suvremenika kao što su Spomenici Gornjih Poljica – prijepisi, regesti Marka Mišerde, poetska zbirka Jubav Drage Ivaniševića, Poslovice s Naklica u Poljicima Joze Vrkića, Poslovice i uzrečice u govoru Poljičana Ante Nazora te rukopis skice njegova nedovršenog rječnika poljičkog jezika, Anima Delmatica Ljube Stipišića, kao i mnoga druga. Neće se zanemariti ni studiozno istraživanje povijesne i kulturne građe Poljica i izvan poljičkih granica.
Posebnu važnost ima terenski dijalektološki rad što podrazumijeva ispitivanja i konzultacije s brojnim izvornim govornicima te tonske zapise njihova načina govora kako bi se uzorkovalo što više različitih varijanti poljičkih idioma čija će se građa kasnije proučiti, analizirati, usustaviti i dijalektološki obraditi.
Poljički rječnik imat će najmanje 16.000 natuknica (lema) obrađenih po svim suvremenim leksikografskim metodama. Kako će mnoge natuknice sadržavati više istoznačnica ili sličnoznačnica, može se govoriti o korpusu od približno 20.000 riječi koje podjednako prezentiraju starije i mlađe slojeve poljičkog leksika.
Uz spomenuti jezični fundus, rječnik će obilovati i brojnim drugim prilozima o Poljicima i Poljičanima te njihovim specifičnim obilježjima kao što su toponimi (imena naseljenih mjesta, gora i uzvisina, rijeka i potoka), antroponimi (osobna imena, prezimena i nadimci, napose popisi poljičkih knezova i drugih dužnosnika iz vremena višestoljetne Poljičke knežije), fitonimi (biljke), zoonimi (životinje), pravna terminologija Poljičkog statuta, zemljovidi, slikovni prilozi, te dvije samo za ovu prigodu napisane stručne studije o Poljicima (opis jezičnih osobina i povijesno-kulturni osvrt), uz opsežnu bibliografiju radova o Poljicima. Strukturiran na prethodno opisan način, Poljički rječnik bit će pozamašna knjiga od gotovo tisuću stranica B5 formata (16,5 x 23,5 cm) u tvrdom uvezu sa zaštitnom folijom, kako i priliči knjizi neprolazne vrijednosti.
U troškovnom smislu, zbog ‘nebrojenih’ sati stručnog istraživačkog rada i brojnih terenskih obilazaka, razgovora i tonskih snimanja, autorskih naknada te putnih, redakcijskih, tiskarskih i drugih troškova, sveukupna cijena izrade Poljičkog rječnika iznosit će dvjestotinjak tisuća kuna koje će većim dijelom pokriti sam izdavač uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok će za pokriće preostalog dijela troška biti nužna pomoć jedinica lokalne samouprave s područja Poljica (zasad su potporu pružili Grad Split i Grad Omiš) i sponzora.
Zbog svega navedenog uvjereni smo da će Poljički rječnik sadašnjim i budućim naraštajima Poljičana biti dodatnim zalogom ponosa na zavičajno podrijetlo, a još više zalogom očuvanja poljičkog jezičnog i govornog identiteta te povijesno-kulturne posebnosti Poljica što će, uvjereni smo, podjednako obradovati i nebrojene poštovatelje poljičkog i svekolikog hrvatskog kulturnog naslijeđa u Domovini, ali i izvan njenih granica.
Ante Mekinić, izdavač i urednik
Vidi prilog objavljen u Slobodnoj Dalmaciji od 29. svibnja 2017.:
Vidi prilog objavljen na Hrvatskoj televiziji (HTV4) od 29. svibnja 2017.: https://youtu.be/-vg4s71ZTjM