Zahvaljujući Svevišnjemu i nekim ljudima, sad već i mnoga dica po Poljicima razabiru pismo svojih pređa, a ako Bog da dogodine će ga i tipkat po računalu.
Sritan Uskrs svima!
„Dok se u Imotsku krajinu investiraju milijuni“ (s blagoslovom im bilo!), kako stoji u nadnaslovu priloženog članka iz današnje SD, „na omiško zaleđe svi su zaboravili“, stoji u naslovu istoga teksta. Cinik bi rekao, kako su Omišani i Poljičani (politički) sijali, tako i žanju! Jer upućenima je odavno jasno da se u državnim Hrvatskim cestama d.o.o. pri odabiru prioriteta u gradnji ne vode stručnim nego političkim motivima.
Posljednji utjecaj struke ali istovremeno i prvi vidljivi znak ozbiljnijeg upliva politike u odluke Hrvatskih cesta d.o.o. vezan je uz 2007. i početak izgradnje najvažnije prometnice u Hrvatskoj – dionice brze ceste od čvora „TTTS“ do čvora „Grljevac“ s priključkom na Jadransku magistralu – i njeno naprasno obustavljanje 2011. nakon uzaludno potrošenih 50 milijuna kuna. Tako smo zbog upliva politike u odluke struke ostali bez prometnice čijom bi se izgradnjom trenutačno ublažile svakodnevne prometne tegobe u značajnome dijelu splitske urbane aglomeracije.
Međutim, na spomenutu okolnost svekolika lokalna javnost – stručna, politička i medijska – ostala je zadugo nijema. Oglašavali su se tek pojedinci i male skupine udruženih građana ali ih nitko nije želio čuti. I zato sad imamo to što imamo – jedno veliko ništa! I tako će još zadugo biti tim prije što će po svoj prilici i na skorašnjim izborima prevagu odnijeti isti politički kadar poslušnika kojima ni 2020. nisu zasmetale izjave tadašnjeg predsjednika uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića koji bez imalo srama reče kako je “netko prije par godina pustio da sve dozvole za brzu cestu Omiš-Split isteknu, ali da nema smisla tražiti krivce i alibije” te još besramnije poručio „da će brza cesta Omiš-Split biti nominirana za financiranje iz EU fondova kako bi sredstva Hrvatskih cesta mogla biti usmjerena u druge projekte koji ne odgovaraju kriterijima EU” (vidi: Dalmatinski portal, M.P. | 23. 09. 2020. | 07:35h).
I bijahu (pre)usmjerena! Gdje? Osvrnite se, saznat će te.
S radošću prenosimo poziv za sudjelovanje u još jednoj radionici na temu „Upoznajmo poljičicu – pismo Poljičke kneževine“ pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH koju priređuje vrijedna družina u sastavu Snježana Kordun, Josip Bepo Novaković i Damir Vladušić na čelu s neumornom Milicom Josipović koja će se održati u Osnovnoj školi Srinjine u dva termina, 9 i 16. travnja 2025. (vidi oglas)
Danas, subota 5. travnja u 20.00 sati u Domu kulture u Gatima, domaća KUU “Mosor” odigrat će svoju friško nagrađenu predstavu “Žaba” koja je na smotri dramskih amatera Splitsko-dalmatinske županije zavrijedila čak tri nagrade i to za najbolju predstavu, za najbolju režiju i za najbolju glavnu mušku ulogu.
Ničim izaz
vani odroni kamenja na trasi budućega vijadukta “Naklice”, jednog od mnogih na projektiranoj trasi brze ceste Dugi Rat-Omiš padinama Mošnice ponad Prika, bude zebnju što li će tek biti kad se pristupi izbijanju nekoliko projektiranih tunela.
Vidi: https://www.facebook.com/share/p/15zmnsJBP2/
Što se pak tiče u objavi Nakličana spomenute studije utjecaja na okoliš, ista je još u rujnu i listopadu 2018. bila na uvidu javnosti ali javnost tada nije bila osobito zainteresirana za uvid u istu o čemu svjedoče i naša izvješća sa dvije održane javne rasprave pa evo prilike da se podsjetimo kako je to to izgledalo:
Ako je suditi po odzivu građana na javno izlaganje o Prijedlogu IX. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjak priređeno u petak 28. ožujka 2025. u 10.00 sati u zgradi Ilirskog sjemeništa na Priku, čini se da teme kao što je proširenje kampa, gradnja hotela, stadiona s pomoćnim igralištem, javne garaže i parkirališta u više razina, postavljanje nadstrešnice uz Cetinu u svrhu ugostiteljskog objekta i njima slične zanimaju tek malobrojne Omišane s fotografije i još nekolicinu onih koji su izmakli objektivu fotoaparata. Doduše, možda bi još poneko svratio da termin javnog izlaganja, vjerojatno nimalo slučajno, nije bio usred radnog dana i radnoga vremena. Bilo je još riječi o izgradnji marine na samome ušću Cetine premda ista nije bila predmetom izmjena i dopuna UPU-a Ribnjak no više o tome možete pročitati u današnjemu broju Jutarnjeg lista.
Sve u svemu, i ovo je javno izlaganje očitovalo tužnu istinu da ni Grad Omiš kao ni mnogi drugi gradovi nemaju integrirano planiranje održivog urbanog razvoja te potvrdilo činjenicu da je ukidanjem Urbanističkog zavoda Dalmacije, prve i najznačajnije urbanističko-planerske i znanstveno-istraživačke institucije u Dalmaciji osnovane 1947. i dokrajčene 2002., urbani razvoj prepušten politici koja na poticaj investitora i bez upliva struke prekraja urbanističke planove u korist profita i nauštrb općega dobra.
U najkraćemu, kakav narod, takva vlast, kakva vlast, takav i urbanizam! Čast, naravno, malobrojnima koji pokazuju da im je do urbanizma i do grada itekako stalo.
Nije prvotravanjska šala nego iz Hrvatskog autokluba najozbiljnije najavljuju da će državna cesta DC553 ili po domaću obilaznica Omiša (na fotografiji: gornja cesta) zbog radova biti zatvorena za sav promet od 1. travnja u 9,00 sati do 4. travnja u 5,00 sati. Obilazak je preko DC8 (Jadranska magistrala) i DC70 (Omiš-Naklice).
Podsjećamo, međutim, da je upravo kanjonska dionica spomenute državne ceste DC70 već duže vremena zatvorena za pješački promet (na fotografiji: donja cesta) i da će tako još zadugo biti. Obilaska nema (osim naokolo preko Strožanca ili Pavića mosta odnosno Cetinom tko ima čime ploviti).
U povodu 81. obljetnice ratnih zločina i stradanja u Donjem Docu, u srijedu 26. ožujka 2025. u župnoj crkvi sv. Martina održana je sveta misa koju je predvodio vojni ordinarij Jure Bogdan i sam rodom iz Donjeg Doca. U propovijedi se osvrnuo na ubojstvo nevinih mještana rekavši kako se na današnji dan, 26. ožujka 1944. uvečer, dogodila najveća tragedija u povijesti mjesta u kojoj su život izgubile 272 osobe među kojima više od stotinu djece mlađe od četrnaest godina, trudnice s nerođenom djecom te jedno novorođenče.
Nakon mise, položeni su vijenci i upaljene svijeće za poginule kod središnjeg križa na mjesnom groblju. Vojni ordinarij Bogdan predvodio je molitvu odrješenja. Liturgijsko pjevanje predvodila je policijska klapa „Sveti Mihovil“.
Više u priloženome članku iz SD u broju od 27. ožujka 2025.
Grad Omiš danas je objavio poziv na Javnu raspravu o Prijedlogu IX. Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ribnjak koja će trajati od 27. ožujka do 4. travnja 2025.
Javno izlaganje bit će u petak 28. ožujka 2025. u 10.00 sati u zgradi Ilirskog sjemeništa na Priku.
Pisane primjedbe mogu se podnositi do 4. travnja 2025.
Eto, dakle, zakonom predviđenoga načina da područje Ribnjaka uredite po svome guštu i zato u što većemu broju sudjelujte u navedenim postupcima i aktivnostima.
Hoće li se izgradnjom komercijalne marine suziti ušće Cetine što bi moglo izazvati plavljenje Omiša, hoće li se iskopima kopna i dubljenjem korita Cetine i mora na površini od najmanje 5000 m2 devastirati ušće i njegov ekosustav važan za očuvanje flore i faune i proizvodnju zdrave hrane, hoće li ovaj nasrtaj na okoliš negativno utjecati na sveukupni identitet žitelja Omiša sviknutih na suživot s Cetinom, nitko sa sigurnošću ne može znati dok se opisano ne dogodi ili barem dok se ne izradi procjena utjecaja zahvata na okoliš koja, po mišljenju nadležnih iz resornoga ministarstva – nije potrebna!?
Takvo mišljenje izrečeno u ime države, uz rečene dvojbe koje u ljudima izazivaju zabrinutost i strah, razlog je zbog kojega je jučer, u nedjelju 23. ožujka 2025., skupina građana Omiša prosvjedovala protiv namjere da se na ušću rijeke Cetine gradi marina za nautički turizam dok je Udruženje građana Omiša, koje je prosvjed organiziralo, zatražilo poništenje odluke o davanju ovlaštenja za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju marine, izbacivanje marine iz omiškog GUP-a i prenamjenu ovoga prostora u zelenu površinu sa sportskim sadržajima na pijesku.
Još su poručili novinarima da bi bilo zanimljivo istražiti kako je moguće da je gradskoj i županijskoj upravi uopće palo na pamet podržavati ovakav projekt i tko su ljudi koji su donijeli odluke da za izgradnju marine u zaštićenome ušću Cetine nije potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš.
Dok čekamo na odgovore, za pretpostaviti je da se radi o ljudima istog mentalnog sklopa koji su odobrili projektiranje i gradnju dionice brze ceste Omiš-Dugi Rat obroncima Mošnice ponad Prika, valjda zato kako bi se predmetna marina u podnožju iste bolje vidjela?
U najkraćem, Omiš sve više nalikuje ‘setu’ za film koji bi se mogao nazvati: Atak na Priko s kopna i mora!