Službena stranica SZP
21312 Podstrana | Strožanačka cesta 20
091 544 33 03
07 srp., 2017 58.531 Pregleda Sticky

Humanitarna akcija »Poljica za Antino ozdravljenje«

Dragi Poljičani, žitelji i prijatelji Poljica!

Potaknuti slučajem koji se u svakom trenutku može dogoditi svakome od nas, u okviru humanitarnog projekta »Humanost na djelu: Neka svaki more živ biti!« pokrenuli smo humanitarnu akciju pod nazivom »Poljica za Antino ozdravljenje« kako bismo pomogli u nevolji jednoj peteročlanoj obitelji iz našeg susjedstva. Radi se o slijedećem: Opširnije

23 lip., 2017 4.069 Pregleda Sticky

Poljički (virtualni) arhiv

Prostor nekadašnje Poljičke knežije izniman je po broju starih dokumenata i knjiga čuvanih u tom kraju. Nema ni jedne druge ruralne sredine u Hrvatskoj koja je posjedovala toliku količinu arhivskog i knjižnog gradiva. Do sredine 19. stoljeća ta baština je ljubomorno čuvana u poljičkim obiteljima i crkvenim ustanovama (župe, bratovštine). Stjecajem nepovoljnih povijesnih i društvenih okolnosti, arhivska baština Poljica od sredine 19. stoljeća, a pogotovo u 20. i 21. stoljeću izložena je strahovitom propadanju. Zbog nepostojanja bilo kakvog subjekta ili institucije koja bi vodila sustavnu brigu o arhivskoj baštini Poljica (i o svekolikoj drugoj baštini), kao i zbog promijenjenih životnih i društvenih okolnosti, spomenuta baština je već duže od stoljeća izložena dramatičnom uništavanju i propadanju.

Zbog svega navedenog Savez za Poljica smatra potrebnim skrenuti pozornost na važnost evidentiranja, zaštite i odgovarajuće prezentacije arhivske baštine Poljica jer ona je vjerojatno i najvrjedniji segment sveukupne kulturne baštine poljičkog kraja. No o svemu tome bit će uskoro više riječi i što je važnije – konkretnih prijedloga i inicijativa.

16 lip., 2017 2.266 Pregleda Sticky

ZIU Magistra nastavlja tradiciju zadrugarstva u Poljicima

Tradiciju poljičkog zadrugarstva začetog davne 1590. kad su poljički popovi glagoljaši u samostanu Blace na Braču začeli prvu takvu zajednicu i tradiciju zadrugarstva u Poljicima kad su Jeseničani 21. siječnja 1899. osnovali Poljičku seosku blagajnu, na osuvremenjen način nastavila je Zadruga za intelektualne usluge Magistra (ZIU Magistra), prva i zasad jedina zadruga te vrste u Hrvatskoj.

Opširnije

16 lip., 2017 2.611 Pregleda Sticky

Baze podataka (datoteke)

U cilju povezivanja iseljenih i domicilnih Poljičanki i Poljičana na projektima koji su od interesa za sveukupan razvitak Poljica, Savez za Poljica pokrenuo je izradu baze podataka (datoteke) o Poljičanima kojima je prebivalište izvan Poljica, od onih u Hrvatskoj do onih diljem svijeta.

Za početak, želja nam je da i jedne i druge neposredno i u što većoj mjeri informiramo o našim aktivnostima, pa smo s tim ciljem i pokrenuli ovu internetsku stranicu koja nudi mogućnost dvosmjernog komuniciranja na način da se putem priloženih e-obrazaca besplatno pretplatite na naše obavijesti (newsletter), ali i na način da nam  istovremeno šaljete vaše poruke, prijedloge i mišljenja.Opširnije

14 lip., 2025 308 Pregleda

PROSLAVA GOSPINA PRINOSA U PODGRAĐU

Podgrađe će i ove godine u nedjelju 15. lipnja proslaviti svoj tradicionalni blagdan poznat pod nazivom Gospin prinos u Podgrađu uz procesiju i svetu misu u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije te večernji koncert Giuliana i Diktatora u 21 sat na mjesnom igralištu u Podgrađu za koji je ulaz slobodan.

Gospin prinos naziv je višestoljetne zavjetne procesije vjernika susjednih župa Podgrađa i Kostanja koji iz jednog mjesta u drugo svake godine sredinom svibnja i lipnja prenose kip Blažene Djevice Marije. Prve nedjelje svibnja poslije blagdana sv. Ivana Nepomuka (16. svibnja), župljani Kostanja kreću iz crkve sv. Mihovila i u vjerničkoj procesiji hodočaste do župne crkve u Podgrađu. Nakon toga, u pobožnoj procesiji s Gospinim kipom, crkvenim i hrvatskim barjacima, vjernici obiju župa vraćaju se u župnu crkvu u Kostanjama gdje se slavi svečana sveta misa. Taj dan kolokvijalno nazivamo ‘Gospin prinos u Kostanju’. Mjesec dana nakon toga u Kostanjama, prve nedjelje po blagdanu sv. Ante (13. lipnja), Gospin kip se jednako pobožno vraća u župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Podgrađu. Taj dan naziva se ‘Gospin prinos u Podgrađu’. Ova veličanstvena zavjetna procesija kao i pobožnost prema Majci Božjoj duboko je ukorijenjena u vjerski i kulturni identitet obaju mjesta, a ujedno je i važan simbol njihova prijateljstva i zajedništva. Gospin prinos je u prvome redu vjerski događaj prožet duhovnošću ali je i u svjetovnome smislu jedan od najvažnijih dana u godini za oba mjesta.

Zbog toga se udruga Prsten iz Podgrađa potrudila da svojim mještanima i brojnim gostima ovogodišnje slavlje Gospinog prinosa dodatno uveliča večernjim koncertom zabavne glazbe Giuliana i Diktatora nakon kojega će se zabava nastaviti uz DJ Guva.

Za više informacija nazovite 091 152 9077 ili pišite na [email protected].

09 lip., 2025 342 Pregleda

ZAKLJUČCI JAVNE TRIBINE U OMIŠU UPUĆENI NADLEŽNIMA

Kao što je javnosti poznato, 13. svibnja 2025. u Omišu održana je javna tribina na komunalne teme pod nazivom „Spasimo što se (još) spasiti dade“ u organizaciji mjesnih odbora Priko, Zakučac, Naklice i Punta-Stari grad s područja Grada Omiša, MO Duće s područja Općine Dugi Rat i udruge Savez za Poljica.

Povod sazivanju tribine bijahu projekti i planovi koji, po mišljenju organizatora, ugrožavaju kvalitetu življenja i razvojne prilike Omišana i Poljičana kao što je projekt dionice brze ceste od Dugog Rata do Omiša padinama Mošnice ponad gradske četvrti Priko koji forsiraju Hrvatske ceste, planirana gradnja komercijalne marine Omiš-Ribnjak u zaštićenome ušću rijeke Cetine i planska devastacija javnih zelenih površina na području grada Omiša.

Po provedenoj raspravi sudionici tribine iskazali su jedinstvo i odlučnost u namjeri da se pokuša spasiti što se (još) spasiti dade pa je u tom smislu dogovoreno da se s tim u vezi jednoglasno usvojeni zaključci dostave nadležnima i odgovornima kako slijedi:   

 

  1. Zahtjev za reviziju projekta dionice brze ceste Dugi Rat-Omiš

Dostaviti: Hrvatskim cestama d.o.o. Zagreb, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u Zagrebu, Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Trafficonu d.o.o. Zagreb, Splitsko-dalmatinskoj županiji u Splitu, Gradu Omišu, Općini Dugi Rat i suorganizatorima tribine

  1. Zahtjev za provedbu zaključaka s javne tribine u Omišu od 13.5.2025.

Dostaviti: Splitsko-dalmatinskoj županiji u Splitu, Gradu Omišu, Gradskome vijeću Grada Omiša i suorganizatorima tribine

 

Rečeno je i učinjeno pa su svim navedenim subjektima dokumenti iz točaka 1 i 2 poslani u pisanoj formi preporučenom pošiljkom s povratnicom i elektronskom poštom.

O odgovorima ćemo izvijestiti kad i ako ih dobijemo.

08 lip., 2025 292 Pregleda

‘Čudotvorno ukazanje’ na Mosoru: NADOMAK SV. KLIMENTU NIKLO BRDO OTPADA!

Nadomak crkvi sv. Klimenta u Sitnome iz 12. vijeka koja stoljećima bijaše zavjetno svetište Poljičana (i šire) te kulturno žarište poljičke glagoljaške pismenosti zato što su Poljičani u njoj stoljećima pisali i prepisivali svoj Poljički statut Poštovani, bez puno poštovanja za poljičku baštinu i tradiciju ali i za “Naturom 2000” zaštićene padine Mosora podno Zvjezdanoga sela, niklo je brdo raznovrsnog otpada!

Kako navodi portal Dalmacija Danas radi se o ilegalnom odlagalištu pretežno građevinskog otpada na površini od nekoliko stotina tisuća metara četvornih na razmeđi Sitnog Gornjeg koje administrativno pripada Gradu Splitu i Dubrave koja administrativno pripada Gradu Omišu, u srcu nekoć slavne Poljičke knežije.

Detaljnije o ovom ‘incidentu’ koji se doima ozbiljnom ranom u pejzažu pročitajte na spomenutom portalu Dalmacija Danas putem priložene poveznice.

Ovo je prava “šaka u oko” na Mosoru, građani tvrde da je nastalo brdo građevinskog otpada. Evo cijele priče…

 

03 lip., 2025 297 Pregleda

POLJIČKE OSNOVNE ŠKOLE MEĐU OSREDNJIMA U ŽUPANIJI

Među najbolje rangiranim osnovnim školama s područja Splitsko-dalmatinske županije, prema pisanju Jutarnjeg lista od 28. svibnja 2025. (vidi prilog), u konkurenciji od 84 škole četiri su s područja Poljica i to: OŠ “Strožanac” na 31. mjestu, OŠ “Jesenice” iz Dugog Rata na 35. mjestu, OŠ “Srinjine” na 52. mjestu i OŠ “1. listopada 1942.” iz Čišala na 74. mjestu dok je OŠ “Gornja Poljica”  izuzeta iz konkurencije zato što je u 2024. imala ‘pet ili manje’ učenika na maturi. 

 

Usporedimo li prosječne ocjene za sva tri predmeta državne mature (hrvatski jezik, matematika i engleski jezik), četiri rangirane osnovne škole s područja Poljica zaostaju za najboljom OŠ “Split 3” u rasponu ocjena od 0,7 do 1,5 što s obzirom na zadane okolnosti i uvjete rada i nije tako loše. 

31 svi., 2025 186 Pregleda

Arheološka senzacija na pogled Poljica (2): PROMIČE LI MINISTARSTVO KULTURE ‘CIMER FRAJ’ U STOBREČU?

Sudeći po javno dostupnim informacijama (vidi priloženi članak SD od 29.5.2025.), Ministarstvo kulture RH očito je mišljenja kako Stobreč oskudijeva ‘cimer frajem’ pa je sklonije tome da se na mjestu 5500 godina starog naselja i potencijalno svjetski relevantnog arheološkog nalazišta u središtu drevnog Epetija koji se nekoć protezao i zapadnim dijelom današnjih Poljica, izgrade apartmani kako bi se zadovoljile potrebe mjesta za smještajem brojnih turista i drugih gostiju koji će u Stobreč pohrliti vjerojatno zbog novog podmorskog kanalizacijskog ispusta za potrebe većeg dijela splitske urbane aglomeracije čija izgradnja je u tijeku (vidi priloženu fotografiju).

Dobro, nužda se vršiti mora pa je i kanalizacija nužna ali novi apartmani na ovoj jedinstvenoj lokaciji zasigurno nisu nužni. Ali zato jest nužno na optimalan način zaštiti ovo kulturno blago uz prethodno pravično obeštećenje (ne)suđenog investitora spomenutih apartmana koji je sukladno zakonskoj obvezi financirao zaštitna istraživanja kao i vlasnike predmetnog zemljišta pa čak i po cijeni većoj od tržišne iz prostoga razloga što arheološko nalazište o kojemu je riječ – nema cijene! I to je zadaća Ministarstva kulture koje, pored ostaloga, zato i postoji ali i Grada Splita koji ne bi smio dozvoliti da mu se dogodi novi ‘Ad bazilicas pictas’ koji je, podsjetimo, kao prvorazredno arheološko nalazište završio pod stambenom zgradom tek djelomično dostupan uvidu javnosti.

30 svi., 2025 170 Pregleda

DAN OBILJEŽEN OBLJETNICAMA

Današnji 30. svibnja nije samo Dan državnosti Republike Hrvatske – koji čestitamo svima koji ga slave – nego i dan za obilježavanje dviju obljetnica od posebne važnosti za Dalmaciju, Trogir, Split i Omiš koje također čestitamo svima koji slave.

Danas je, naime, 60 godina otkako je puštena u promet Jadranska magistrala od Trogira do Konavala i 20 godina (manje nepuna dva mjeseca) otkako su u javnost puštena obećanja o gradnji Splitske obilaznice svečanim potpisivanjem ugovora između Hrvatskih cesta d.o.o. i Europske investicijske banke, uz jamstvo Republike Hrvatske, za više projekata među kojima i onaj o izgradnji brze ceste od Splita do Omiša.

29 svi., 2025 191 Pregleda

SVAKOG MOSTA TRI SU DANA DOSTA!  

Ovih predizbornih dana 27. i 28. svibnja 2025. uoči drugog izbornog kruga za funkciju splitskog gradonačelnika Slobodna Dalmacija u nastavcima objavljuje naručene promo-priloge (u privitku) o izgradnji mosta preko Kaštelanskog zaljeva (vjerojatno ne iz altruizma i ne besplatno) kao da o njemu ovise životi Splićana. To što će i ovaj most, da se sutra izgradi, zadugo voditi iz ‘ničega u ništa’ kao što je to slučaj s mnogim cestovnim objektima HC-a, manje je važno. Puno je važnije stvoriti dojam kako država skrbi o svojim građanima koji su u nemilosti oporbene vlasti, u ovom slučaju o Splićanima, ne bi li bolje razumjeli kome u nedjelju 1. lipnja 2025. trebaju dati svoj glas.  

Jer da nije tako, po količini zakupljenog medijskog prostora moglo bi se shvatiti kako je Hrvatskim cestama d.o.o. tj. državi izgradnja spomenutoga mosta važnija i od dovršetka brze ceste Trogir-Solin, i od dovršetka solinske Širine, i od izgradnje deniveliranog raskrižja u Stobreču, i od gradnje brze ceste od Stobreča do Omiša premda se već godinama od prigode do prigode nadležni i odgovorni zaklinju kako je baš ova potonja prioritet svih prioriteta. No sad vidimo da joj je Kaštelanski most, makar prigodno, preoteo primat.

A kad smo već kod spomenutoga mosta koji bi rasponom i visinom luka trebao doseći onaj Pelješki da bi se udovoljilo (megalomanskim) zahtjevima Sjeverne luke čiji najveći koncesionar je Luka Split d.d. kojom upravlja tvrtka Gors savjetovanje sa 78% udjela (Grad Split kao drugi najveći dioničar ima tek 9,57% udjela), treba reći da je njegov položaj utvrđen Studijom izvedivosti Novi ulaz u Split-čvor Vučevica (A1)-čvor na DC8-Trajektna luka Split koju su za Hrvatske ceste u srpnju 2020. izradile tvrtke Trafficon d.o.o. i Pro Urbe Ltd. iz Zagreba dok je samu lokaciju mosta odredila Maritimna studija Izgradnja mosta preko Kaštelanskog zaljeva koju je u prosincu 2023. izradio Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Da li su izrađivači spomenutih studija razlogom što projekt budućega mosta ne uviđa potrebu za izgradnjom Splitu nasušno potrebne željezničke pruge teško je reći ali ako i jesu tko im može zamjeriti što se iz Zagreba odnosno Rijeke ne vidi najbolje što Splitu treba s obzirom da ni HC, ni resorno ministarstvo, ni Vlada RH splitsku pamet koja se odavno na ovu temu referirala nitko nizašto ne pita.

Srećom, izbori su za tri dana, a svakoga gosta pa tako i Kaštelanskoga mosta, tri su dana dosta!

P.S. Dok Splićane zabavljaju natječajima, Butković i Plenković u Rijeci grade. Čestitamo svima koji slave!
       Više na https://www.facebook.com/100057971924203/posts/1081637433778644/

25 svi., 2025 228 Pregleda

ZBOGOM ZASTOJIMA NA MAGISTRALI

Da nema izbora, valjalo bi ih izmisliti! U samo jednome danu, štoviše, u jednome trenu, Omišani i Poljičani će zahvaljujući napokon otvorenoj novoj luci u Omišu, koju zlobnici nazivaju tek uzobalnom šetnicom, dobiti mogućnost brze veze sa Splitom, Trogirom, Kaštelima i tamošnjom zračnom lukom pa čak i sa Bračem! Tako će netom otvoreni most preko Cetine i omiška obilaznica namijenjeni preusmjeravanju prometa s preopterećene Jadranske magistrale na Pavićevu cestu prema Splitu preko Naklica, Tugara i Srinjina ostati ono što i jesu, alternativa magistrali do izgradnje brze ceste prema Splitu za kojom sad i ne bi bilo naročite potrebe da nije onih koji se boje plovidbe.

Više o svemu u priloženome članku iz današnje Slobodne Dalmacije.

16 svi., 2025 179 Pregleda

Prilog Nove TV o trasi brze ceste bespućima Mošnice ponad Prika: OMIŠANI NA NOGAMA ZBOG TRASE BRZE CESTE

Zbog površnosti ili pristranosti, svejedno, većina hrvatskih medija prometnu problematiku na području Omiša drži lokalnim problemom premda je on nacionalnog karaktera. Iz istih razloga slično razmišljaju i mnogi političari od kojih se očekuje da se zauzmu za njegovo rješavanje.
 
Za razliku od njih, Novu TV nije trebalo uvjeravati da je prometovanje omiškom dionicom Jadranske magistrale nacionalna frustracija, a način kako ga Hrvatske ceste namjeravaju rješiti noćna mora Omišana i Poljičana. Stoga smo zahvalni uredništvu Dnevnika Nove TV i novinarki Bruni Papić na kratkom ali sadržajnom prilogu o problemu koji zahtjeva najveću moguću pozornost nadležnih i odgovornih kako bi se udovoljilo plebiscitarnom zahtjevu građana za revizijom projekta izgradnje dionice brze ceste Dugi Rat-Omiš u korist alternativnog rješenja koje nude domaći stručnjaci iz udruge Savez za Poljica.
 
Pogledajte prilog i podržite naša nastojanja za pravovremenom revizijom projekta kako bismo zajedno spasili što se (još) spasiti dade.
 
Prilog Nove TV dostupan je putem poveznica:
 
 
16 svi., 2025 105 Pregleda

BLAGDANSKA ČESTITKA OMIŠANIMA

Omišankama i Omišanima i svima koji se Omišanima osjećaju čestitamo Dan Grada Omiša i blagdan svetoga Ivana Nepomuka!

Istim povodom prenosimo čestitku omiškoga gradonačelnika Ive Tomasovića sugrađanima objavljenu u današnjoj SD uz prigodno izvješće o učinjenome te o planovima za budućnost što se dijelom odnosi i na Poljica, no ovoga puta bez njega na čelu Grada.

Također čestitamo svim laureatima Grada Omiša na dobivenim nagradama i priznanjima među kojima su, naravno, i Poljičani!